Studijski programi

Studijski programi na našem koledžu vas pripremaju za privlačna i tražena zanimanja – komunikologe, dizajnere, profesore i prevodioce.

Studijski programi na Koledžu oblikovani su u skladu sa savremenim evropskim visokoškolskim mjerilima i principima i utemeljeni su na naučnom, pedagoškom i stručnom znanju i iskustvu, te na principima visokih akademskih mjerila, modularnosti, mobilnosti, raznolikosti i otvorenosti studija.

Nastava na studijskim programima se izvodi hronološki prema nastavnim planovima, a predmeti prema nastavnim programima predmeta.

Nastavni planovi zasnovani su na jedinstvenom modularnom sistemu Koledža.

Modularni nastavni planovi na studiju sastoje se od određenog broja i obima predmetnih modula koji čine zajedničke komunikološke osnove, kao i od određenog broja i obima predmetnih modula koji čine smjer ili stručno usmjerenje.

Predmetni moduli predstavljaju pojedine nastavne teme i razvrstani su po tematsko-disciplinarnoj srodnosti. Predmeti koji pripadaju jednom predmetnom modulu čine jednu predmetnu paradigmu, odnosno sve potencijalne realizacije tog modula.

Predmeti na studiju predstavljaju realizaciju predmetnih modula. Predmeti imaju naziv i oznaku. Naziv predmeta je sažeta odrednica nastavne materije, a oznaka predmeta se sastoji od šest slova i tri broja. Predmeti u modulima su jednosemestralni, a svaki predmet studija nosi isti broj bodova (ECTS) koliko nosi i predmetni modul, ako to nije drugačije navedeno u studijskom programu.

Broj bodova odgovara zbiru sedmičnog broja nastavnih časova i konsultacija iz predmeta, prosječnog broja sati koji su studentu neophodni da uradi sve pismene, praktične ili istraživačke zadatke na predmetu, broja sati neophodnih za provjeru znanja i broja sati samostalnog rada koji su studentu potrebni da savlada cjelokupnu materiju iz predmeta u toku semestra.

Svaki predmet ima i jedinstveni nastavni program po kome se izvodi (tzv. silabus). Na početku semestra, student od nastavnika dobija nastavne programe predmeta koje pohađa.

Detaljnе opise studijskih programa, nastavne planove i opise predmeta koji se izvode na Koledžu možete pročitati u Uvodu u Komunikološki koledž u Banjaluci.

Komunikolozi su stručnjaci i sadašnjosti i budućnosti. Oni oblikuju i tumače simboličku stvarnost u svakodnevnom životu, ali i u digitalnoj stvarnosti, u nekoj od vaših društvenih mreža. Komunikolozi pletu i raspliću sliku stvarnosti u kojoj živimo. Ako želite da budete menadžeri, portparoli, urednici, reklamni stručnjaci, diplomate, savjetnici, analitičari ili profesori, neki od komunikoloških smjerova će vam sigurno pomoći u tome.

Opis programa

Na studiju komunikologije izučava se priroda ljudskog komuniciranja i različiti oblici društvenog komuniciranja. Studij podrazumijeva proučavanje, sticanje i primjenu komunikoloških znanja i umijeća uz korištenje različitih metoda, tehnika, kodova i medija komuniciranja. Studenti na studijskom programu komunikologije pripremaju se za profesionalnog komunikologa, odnosno stručnjaka za poslove kao što su odnosi s javnošću, novinarstvo, oglašavanje, organizacijsko komuniciranje i menadžment, međunarodno komuniciranje i diplomatija, obrazovanje, medijska analiza i društvena istraživanja. Diplomci komunikologije se zapošljavaju u medijskim kućama, javnim ustanovama, državnoj upravi, političkim strankama, preduzećima, reklamnim agencijama, agencijama za odnose s javnošću i dizajn, te u istraživačkim centrima i obrazovnim ustanovama.

Smjerovi

Komunikologija

Studij komunikologije podrazumijeva sistematsko izučavanje prirode i različitih oblika komuniciranja u savremenom društvu. Studenti koji završe smjer za komunikologiju stiču najšire znanje u ovoj oblasti, a kroz sistem modularnog nastavnog plana mogu više pažnje da posvete i temama koje ih posebno interesuju. Pohađanjem predmeta iz nastavne cjeline student usvaja potrebna znanja i umijeća da se uspješno bavi poslovima profesionalnog komunikologa, odnosno menadžera komunikacija u ključnim oblastima društvenog komuniciranja, od savremenog novinarstva, odnosa s javnošću i reklame, do organizacijskog komuniciranja i menadžmenta, međunarodnog komuniciranja i diplomatije, te medijske analize i društvenih istraživanja. Program je pogodan i za one koji žele da se posvete akademskom pozivu i daljem izučavanju i usavršavanju u ovoj oblasti.

Novinarstvo

Novinarstvo je ključni metod javnog komuniciranja i izvor je društvenog komuniciranja u savremenom svijetu. Na smjeru za novinarstvo izučavaju se temeljni oblici i principi savremenog novinarstva, od istraživanja društvenih pojava i prikupljanja podataka, do pisanja, oblikovanja, izvještavanja i izbora vijesti za različite medije, stare i nove. Studij uključuje novinarstvo u štampi, elektronsko i digitalno novinarstvo, a izučavaju se i istraživačko novinarstvo i uredništvo u različitim medijima. Program iz studija savremenog novinarstva podrazumijeva izučavanje tema iz zajedničkih komunikoloških osnova i sticanje temeljnog komunikološkog znanja i iskustva. Studij osposobljava studenta za rad u različitim medijima, kao i za dalji stručni rad u oblasti javnog komuniciranja.

Usmjerenje multimedijalno novinarstvo

Na usmjerenju multimedijalno novinarstvo posebno se izučavaju specifičnosti izvještavanja i oblikovanja sadržaja za nove medije, poput „podkastinga“, „živog blogovanja“, oblikovanja slikovnih i video sadržaja, društvenih medija, novinarstva podataka i istraživačkog novinarstva na mreži. Studenti se detaljno upoznaju i vježbaju rad sa različitim tehnologijama i internetskim platformama za multimedijalno novinarstvo. Program iz studija multimedijalnog novinarstva podrazumijeva izučavanje tema iz zajedničkih komunikoloških osnova i sticanje temeljnog komunikološkog i novinarskog znanja i iskustva. Studij posebno osposobljava studenta za rad u novim medijima.

Odnosi s javnošću

Program odnosa s javnošću tematizuje komuniciranje preduzeća i organizacija. Na ovom smjeru studenti se sistematski bave ključnim aspektima organizacijskog komuniciranja – od oblikovanja organizacijske kulture, preko različitih načina komuniciranja sa ciljnim javnostima, do kampanja i istraživanja u odnosima s javnošću. Kako danas svaka organizacija polaže pažnju na vlastite odnose s javnošću, studenti koji završe ovaj program bave se organizacijskim komuniciranjem i odnosima s javnošću u preduzećima, javnim ustanovama, državnoj upravi, političkim strankama, nevladinim organizacijama, medijima, te u agencijama za odnose s javnošću i reklamu. Pored toga, budući da studij uključuje sticanje temeljnih znanja i iz ostalih oblasti komunikologije, studenti se mogu posvetiti i daljem stručnom radu ili se baviti drugim vidovima društvenog komuniciranja.

Reklama

Reklama je sastavni dio marketinga u tržišnom društvu i osnovni je vid tržišnog komuniciranja. Studenti izučavaju, analiziraju i stiču potrebna znanja i umijeća iz različitih vidova i oblika reklame. Između ostalog, izučavaju se, analiziraju i oblikuju reklame za različite medije, izvode se tržišna i medijska istraživanja i reklamne kampanje, a analiziraju se i društveno-kulturološki aspekti i efekti reklame. Studijski program reklame podrazumijeva i izučavanje tema iz zajedničkih osnova i sticanje temeljnog komunikološkog znanja i iskustva na studiju. Studenti koji završe studij reklame mogu se baviti ovom djelatnošću u organizacijama i preduzećima, medijskim kućama, reklamnim agencijama i agencijama za dizajn, produkciju i modu. Isto tako, studij osposobljava studenta i za dalji stručni rad u oblasti društvenog i tržišnog komuniciranja.

Broj bodova/trajanje studija i zvanja koja se stiču na pojedinim smjerovima studijskog programa

smjer: komunikologija (240 ECTS, 4 godine)
zvanje: diplomirani komunikolog – 240 ECTS

smjer: novinarstvo (180 ECTS, 3 godine)
zvanje: diplomirani komunikolog za novinarstvo – 180 ECTS

smjer: odnosi s javnošću (180 ECTS, 3 godine)
zvanje: diplomirani komunikolog za odnose s javnošću – 180 ECTS

smjer: reklama (180 ECTS, 3 godine)
zvanje: diplomirani komunikolog za reklamu – 180 ECTS

Detaljan opis studijskog programa, nastavni plan i opise predmeta možete pronaći u Uvodu u Komunikološki koledž u Banjaluci.

Napomena

Zvanja koja su se sticala na Koledžu prije donošenja Zakona o zvanjima 2014. godine

Studenti upisani od akademske 2000/2001. do akademske 2006/2007:

Grupa za opštu komunikologiju

smjer: komunikologija
zvanje: profesor komunikologije – diplomirani komunikolog

smjer: komunikologija – magistarski studij
zvanje: magistar komunikologije

Anglisti komuniciraju interkulturalno. Mi smo u Evropi, a Evropska Unija je jedno od najvećih i najbogatijih tržišta. Pored brojnih drugih jezika, u Evropskoj Uniji se najviše koristi engleski jezik, a više od polovine stanovnika ga svakodnevno koristi. Engleski je i svjetski jezik koji se najviše koristi na internetu, u nauci, trgovini, sportu. Stoga, ko god da se odluči da bude stručnjak za engleski, imaće pune ruke posla. Ako engleski izučavate na Komunikološkom koledžu, takav studij vam može omogućiti konkurentnu prednost.

Opis programa

Studijski program engleskog jezika oblikovan je tako da ispuni savremene zahtjeve interkulturalnog komuniciranja i primijenjene lingvistike. Na studiju engleskog jezika se usvajaju i izučavaju tri međusobno zavisne oblasti: jezik, kultura i komuniciranje. Jezik se izučava kao komuniciranje, prevođenje kao interkulturalno komuniciranje, a književnost i mediji kao izvori kulturnih značenja. Uz usvajanje komunikativnog i stručnog znanja iz savremenog engleskog jezika, student se istovremeno uvodi u akademsku raspravu o prirodi jezika i komuniciranja. Studenti se kroz ovaj program obrazuju za poziv prevodioca, odnosno nastavnika engleskog jezika u osnovnim, srednjim i visokim školama.

Smjer engleski jezik, četverogodišnji studij

Četverogodišnji studij engleskog jezika oblikovan je tako da ispuni savremene zahtjeve interkulturalnog komuniciranja i primijenjene lingvistike. Na studiju se usvajaju i izučavaju tri međusobno zavisne oblasti: jezik, kultura i komuniciranje. Jezik se izučava kao komuniciranje, prevođenje kao interkulturalno komuniciranje, a književnost i mediji kao izvori kulturnih značenja. Pored predmeta zajedničkih komunikoloških osnova, okosnicu smjera čine predmeti iz strukture engleskog jezika, prevođenja i interkulturalnog komuniciranja, te lingvistike, književnosti i kulturoloških studija. Uz usvajanje komunikativnog i stručnog znanja iz savremenog engleskog jezika, student se istovremeno uvodi i u akademsku raspravu o prirodi jezika i komuniciranja. Studenti se kroz ovaj program obrazuju za poziv prevodioca, odnosno profesora engleskog jezika u osnovnim, srednjim i visokim školama, a stiču i temeljno obrazovanje za dalji akademski rad.

Smjer engleski jezik, trogodišnji studij

Trogodišnji studij engleskog jezika oblikovan je tako da ispuni savremene zahtjeve interkulturalnog komuniciranja i primijenjene lingvistike. Na studiju se usvajaju i izučavaju tri međusobno zavisne oblasti: jezik, kultura i komuniciranje. Jezik se izučava kao komuniciranje, a prevođenje kao interkulturalno komuniciranje. Pored predmeta zajedničkih komunikoloških osnova, okosnicu smjera čine predmeti iz strukture engleskog jezika, prevođenja i interkulturalnog komuniciranja. Uz usvajanje komunikativnog i stručnog znanja iz savremenog engleskog jezika, student se istovremeno uvodi i u akademsku raspravu o prirodi jezika i komuniciranja. Studenti se kroz ovaj program obrazuju za poziv prevodioca, odnosno profesora engleskog jezika u osnovnim ili srednjim školama.

Broj bodova/trajanje studija i zvanja koja se stiču na pojedinim smjerovima studijskog programa

smjer: engleski jezik (240 ECTS)
zvanje: diplomirani profesor engleskog jezika i književnosti – 240 ECTS

smjer: engleski jezik (180 ECTS)
zvanje: diplomirani profesor engleskog jezika i književnosti – 180 ECTS

Detaljan opis studijskog programa, nastavni plan i opise predmeta možete pronaći u Uvodu u Komunikološki koledž u Banjaluci.

Napomena

Zvanja koja su se sticala na Koledžu prije donošenja Zakona o zvanjima 2014. godine

Studenti upisani od akademske 2007/2008. do akademske 2013/2014:

smjer: engleski jezik (četverogodišnji studij)
zvanje: profesor engleskog jezika i književnosti – 240 ECTS

smjer: engleski jezik (trogodišnji studij)
zvanje: profesor engleskog jezika i književnosti – 180 ECTS

Dizajneri oblikuju izgled. Ljudi su vizuelna bića i izgled ih osvaja. Studirati dizajn znači baviti se izgledom, u jednoj ili više komunikativnih dimenzija. Novi mediji su najviše vizuelni. A ako još volite i da komunicirate slikovno, studij dizajna će vam se sigurno svidjeti!

Opis programa

Na studiju dizajna izučavaju se temeljne odlike grafičkog, digitalnog i prostornog oblikovanja i komuniciranja. Dizajn pretpostavlja izučavanje i usvajanje znanja i umijeća iz vizuelne sintakse i vizuelnog komuniciranja, u jednoj od komunikativnih dimenzija, uz korištenje različitih umjetničkih tehnika i materijala, od grafičkog i digitalnog do višedimenzionalnog i unutrašnjeg dizajna. Studenti na studijskom programu dizajna pripremaju se da rade visokostručne poslove u reklamnim, dizajnerskim, modnim i projektnim kućama i agencijama, izdavačkim kućama i štamparijama, prodavnicama i prodajnim lancima, kućama za filmsku i pozorišnu produkciju i scensku umjetnost, te u časopisima, medijima i proizvodnim preduzećima.

Smjer grafički dizajn

Na smjeru grafičkog dizajna izučavaju se temeljne odlike vizuelnog i digitalnog oblikovanja i komuniciranja. Studenti izučavaju elemente, tehnike i sintaksu dizajna, kao i komunikativne dimenzije vizuelnih poruka, vrste dizajna i različite medije primjene. Studenti istražuju likovnu osnovu grafičkog i digitalnog dizajna, koristeći klasične i nove tehnike i medije i intenzivno rade različite zadatke i projekte iz grafičkog i interaktivnog dizajna, oblikujući vlastiti portfolio. Na studiju se pohađaju i predmeti zajedničkih komunikoloških osnova, a putem modularnog nastavnog plana studenti više pažnje mogu da posvete onim temama i oblastima dizajna koje ih posebno interesuju. Zbog specifičnog načina studiranja, zajedničkih komunikoloških osnova i modularnog nastavnog plana, studij grafičkog dizajna je jedinstven, ali i uporediv sa sličnim studijima na drugim mjestima. Diplomci grafičkog dizajna rade u medijima, štamparijama, agencijama za dizajn i reklamu, kao i u proizvodnim preduzećima.

Smjer multimedijalni dizajn

Na smjeru multimedijalnog dizajna izučavaju se temeljne odlike digitalnog i višedimenzionalnog oblikovanja i komuniciranja. Ovaj smjer je zamišljen za one koji žele bolje da upoznaju, kako vizuelni i interaktivni dizajn i komuniciranje, tako i višedimenzionalni, unutrašnji i scenski dizajn i prostorno komuniciranje. Studij podrazumijeva sticanje znanja i iskustva iz više oblasti koje su ključne za današnjeg multimedijalnog dizajnera i komunikatora: dizajn, druge primijenjene umjetnosti, komunikologija i primijenjena informatika. Ovo je multidisciplinaran smjer koji spaja komunikološka znanja i umijeća sa umjetničkim i informatičkim. Na studiju se pohađaju i predmeti zajedničkih komunikoloških osnova, a putem modularnog nastavnog plana studenti više pažnje mogu da posvete onim temama koje ih posebno interesuju. Zbog specifičnog načina studiranja, zajedničkih komunikoloških osnova i modularnog nastavnog plana, studij multimedijalnog dizajna je jedinstven, ali i uporediv sa sličnim studijima na drugim mjestima. Diplomci multimedijalnog dizajna rade u medijima, reklamnim agencijama, dizajnerskim i projektnim kućama, kao i u kućama za filmsku i pozorišnu produkciju i scensku umjetnost. Stručnjaci za multimedijalni dizajn sve su traženiji i ovo je jedan od poziva budućnosti.

Broj bodova/trajanje studija i zvanja koja se stiču na pojedinim smjerovima studijskog programa

smjer: grafički dizajn (180 ECTS)
zvanje: diplomirani dizajner za grafički dizajn – 180 ECTS

smjer: multimedijalni dizajn (180 ECTS)
zvanje: diplomirani dizajner za multimedijalni dizajn – 180 ECTS

Detaljan opis studijskog programa, nastavni plan i opise predmeta možete pronaći u Uvodu u Komunikološki koledž u Banjaluci.

Napomena

Zvanja koja su se sticala na Koledžu prije donošenja Zakona o zvanjima 2014. godine

Grupa za kibernetiku (od 2000/2001. do 2006/2007)

smjer: multimedijalni dizajn
zvanje: diplomirani komunikolog za multimedijalni dizajn

Studijski program dizajn (od 2007/2008. do 2013/2014)

smjer: grafički dizajn
zvanje: diplomirani dizajner za grafički dizajn – 180 ECTS

smjer: multimedijalni dizajn
zvanje: diplomirani dizajner za multimedijalni dizajn – 180 ECTS