Najčešća pitanja

Prije nego što s nekim razgovarate, savjetujemo vam da prvo posjetite stranicu za upis jer je tamo detaljno opisan upis na studij. Naravno, za sva pitanja se možete obratiti Akademskoj službi Koledža, telefonom, el. poštom ili lično u radno vrijeme službe (10-12 sati). Možemo vam, ako želite, poslati i informativni paket u kome su sve informacije na jednom mjestu – samo nam javite svoju adresu.

Vrata Koledža stalno su otvorena za buduće studente. Ako želite da razgovarate s nekim iz akademske službe, dođite na Koledž u vremenu između 10 i 12 sati. Ako želite da razgovarate sa nekim iz uprave Koledža, ili s našim profesorima ili studentima, pozovite nas da Vam dogovorimo razgovor. Ako želite da „probate“ kako je biti student na našem koledžu, odnosno da prisustvujete nekom času ili da koristite portal za učenje na daljinu, javite nam se da Vam dogovorimo prisustvo ili pristup portalu.

Ako ste završili četvorogodišnju srednju školu, možete da konkurišete za upis na jedan od studijskih programa na koje Koledž upisuje studente u narednoj školskoj godini. Koledž svake godine raspisuje konkurs za upis u kome su navedeni studijski programi, rokovi predaje prijave na Konkurs, sadržaj, datum i mjesto održavanja prijemnog ispita, kao i rokovi i način upisa na studij. Svi kandidati koji konkurišu za upis polažu prijemni ispit. Savjetujemo Vam da se za prijemni ispit pripremate ponavljanjem i vježbanjem srednjoškolskog gradiva iz tema koje se provjeravaju na ispitu. (Koledž ne prodaje posebnu literaturu za pripremu prijemnog ispita.) Pravo upisa na studij stiču oni kandidati koji uspješno urade prijemni ispit za određeni studijski program i čije je mjesto na listi kvalifikovanih kandidata u okviru broja koji Koledž upisuje. Prepis na Koledž je moguć za one studente koji pohađaju isti ili srodan studijski program na drugim licenciranim visokoškolskim ustanovama, ako takvi studenti ispunjavaju uslove za prepis i ako Koledž u tom trenutku ima uslove i kapacitete za njihov studij. Takvi kandidati, uz prijavu za upis, podnose i molbu za priznavanje položenih predmeta, uvjerenje o položenim predmetima i zvanične opise/programe tih predmeta, u skladu s procedurom za prepis studenata.

Komunikološki koledž u Banjaluci bavi se akademskim izučavanjem ključnih oblasti društvenog komuniciranja u vremenu u kom živimo. Osnovna tematska cjelina našeg studijskog programa komunikologija su komunikacijski metodi – novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama. Pored studijskog programa komunikologija, Koledž nudi i studijske programe engleski jezik i dizajn.

Komunikologija je društvena nauka čiji su predmet izučavanja, u najširem smislu, poruke koje ljudi upućuju jedni drugima. Komunikologija ima korijene u antičkoj filozofiji i retorici, kao i u savremenim društvenim naukama, poput psihologije, lingvistike i sociologije. Pored toga, komunikološke teme su bliske i prožimaju se i sa kulturološkim studijama. Komunikologija se izučava i pod nazivima komunikacijske studije i medijske studije. Komunikologija se izučava u nekoliko oblasti i podoblasti: interpersonalno komuniciranje, komuniciranje u malim grupama, jezik i značenje, komunikacijski mediji i tehnologije, organizacijsko komuniciranje, zdravstveno komuniciranje, međunarodno i interkulturalno komuniciranje, obrazovno komuniciranje, javno komuniciranje i govorništvo i masovno komuniciranje (Rubin, R. B., Rubin, A. M., Haridakis, P. M., & Piele, L. J. (2010). Communication research: Strategies and sources. Boston, MA: Wadsworth, 5-7). Na Komunikološkom koledžu u Banjaluci oblast komunikologije se izučava po sljedećim oblastima i podoblastima: 1) jezik i komunikacijski kodovi (govorno, vizuelno i neverbalno komuniciranje) 2) komunikacijski mediji (štampa, radio, televizija, novi mediji) 3) komunikacijski metodi (novinarstvo, odnosi s javnošću, reklama) 4) komunikacijske tehnike (pisanje, fotografija, grafičko oblikovanje, montaža, itd) 5) komunikacijski nivoi (interpersonalno, komuniciranje u malim grupama, masovno komuniciranje) 6) komunikacijski vidovi (organizacijsko, političko, obrazovno, zdravstveno komuniciranje, itd) 7) teorija komuniciranja, 8) kulturološke studije, i 9) opšte osnove i interdisciplinarne oblasti, poput psihologije, prava, ekonomije i menadžmenta.

Studij na Komunikološkom koledžu u Banjaluci zasnovan je na aktivnom učenju u maloj grupi, u uslovima interaktivne akademske zajednice. Upravo ovakav pedagoški pristup čini naš studij jedinstvenim i drugačijim od studija na pojedinim drugim ustanovama. Po uobičajenim akademskim mjerilima za kvalitet studija, Komunikološki koledž ima sljedeće pokazatelje: prosječan broj redovnih studenata u grupi je 8. Osam studenata na Koledžu dolazi i po jednom nastavniku ili saradniku. U nastavnom procesu svaki student ima svoj računar, više od 20 knjiga u našoj seminarskoj biblioteci dolazi po jednom studentu, a na svakog studenta dolazi po 6 m2 prostora. Pored toga, Koledž njeguje i demokratske vrijednosti u akademskoj zajednici i poseban odnos prema znanju i sticanju znanja u akademskom okruženju. Komunikološki koledž u Banjaluci je i najstarija privatna visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini i prva takva matična ustanova na kojoj se izučavaju najvažniji oblici, metodi i vidovi društvenog komuniciranja.

Jeste. Komunikološki koledž u Banjaluci je licencirana i akreditovana visokoškolska ustanova.

U vrsti djelatnosti, društvenoj ulozi i zakonskim uslovima ne postoji nikakva razlika. I javni i privatni univerziteti i visoke škole bave se visokim obrazovanjem i jednako moraju da rade u skladu sa zakonom. Međutim, postoje razlike u načinu osnivanja i finansiranja, kao i u načinu upravljanja i obavljanja djelatnosti. Javnu visokoškolsku ustanovu osniva država, a privatnu pravno ili fizičko lice. Kod nas se javne ustanove finansiraju iz budžeta države, a privatne od školarine studenata. Ove razlike dalje utiču na menadžment, kvalitet i prirodu obrazovanja, troškove studija, itd. Na primjer, javna visokoškolska ustanova se rijetko ukida ako loše radi ili ne upisuje studente ili upisuje prevelik broj studenata, jer njen opstanak ne zavisi od volje budućih studenata. Ustanova koja se ne finansira iz državne kase, s druge strane, nastoji da oblikuje takve programe i uslove studija koji će privući studente, čak i po cijenu plaćanja više školarine. S druge strane, neki tvrde da se na pojedinim privatnim ustanovama u našem okruženju „znanje“ može kupiti, što negativno utiče na ishode učenja i kvalifikacije koje diplomci imaju kad završe studij. Suprotno tome, najbolje visokoškolske ustanove u pojedinim zapadnim zemljama su privatne. Konačno, u nekim zemljama i privatne ustanove dobijaju sredstva od države, a javne, s druge strane, sredstva moraju da obezbjeđuju i kroz naplatu školarine. Ovo u određenoj mjeri sve visokoškolske ustanove dovodi u ravnopravan položaj, pa se svi trude da nude što bolje uslove studija – čime najviše dobijaju studenti. To kod nas još nije tako.

Upis studenata se vrši na one studijske programe i smjerove na koje se kvalifikuje minimalan broj kandidata neophodan za izvođenje studija. Međutim, svim kandidatima koji se prijave za pohađanje nekog programa i smjera na koji se ne kvalifikuje minimalan broj kandidata, a kvalifikuju se za upis, Koledž uvijek ponudi upis na neki srodan program ili smjer. Naravno, kandidat uvijek može da odluči da se ne upiše na studij ako se ne pokrene smjer na koji se prijavio.

Najčešće da. Mogućnost prepisa zavisi od srodnosti studijskih programa na ustanovi sa koje se prepisujete i na Koledžu. Pored toga, ako se prepisujete sa srodnih studijskih programa sa drugih licenciranih visokoškolskih ustanova, ne morate da polažete prijemni ispit. Prijemni ispit će vam biti priznat na osnovu dokaza o statusu studenta (uvjerenje ili potvrda o statusu studenta na drugoj ustanovi). Isto tako, ako ste položili prijemni ispit na ekvivalentnim studijskim programima na drugim licenciranim visokoškolskim ustanovama u BiH, ne morate ponovo polagati prijemni ispit na Koledžu. Bodovi će vam se, uz priloženu potvrdu o položenom prijemnom ispitu, prihvatiti kao bodovi sa prijemnog ispita na Koledžu. I u jednom i u drugom slučaju, dovoljno je predati prijavu za upis, dokaz o statusu studenta ili položenom prijemnom ispitu na drugoj ustanovi, kao i ostala dokumenta koja idu uz prijavu za upis.

Možete, ako se taj smjer izvodi u školskoj godini kada ga želite pohađati, te ako ima mjesta u grupi (drugim riječima, ako postoje akademski i prostorni uslovi za prepis).

Školarina je cijena troškova izvođenja studija. Komunikološki koledž sve troškove rada i poslovanja pokriva iz školarine. Školarina se izražava po predmetnom broju bodova, a ukupni troškovi izvođenja studija za jednu školsku godinu na određenom studijskom programu nazivaju se godišnjom školarinom. Visina školarine za narednu školsku godinu utvrđuje se i objavljuje u isto vrijeme kad i konkurs za upis studenata.

Na redovnom studiju školarina pokriva troškove redovnog sedmičnog pohađanja svih oblika nastave u semestru, provjere znanja, kao i korištenja bibliotečko-informatičkih resursa i opreme Koledža neophodnih za ispunjavanje nastavnih obaveza na pojedinim predmetima. Na vanrednom studiju školarina pokriva troškove pohađanja vanredne nastave i konsultacija, provjere znanja, pojedine nastavne materijale neophodne za studij, kao i troškove korištenja bibliotečko-informatičkih resursa neophodnih za ispunjavanje nastavnih obaveza na pojedinim predmetima. U cijenu svake školarine uračunate su i administrativne usluge, kao i troškovi i obrasci za administrativne usluge i javne isprave Koledža u funkciji studija.

Školarina ne uključuje troškove kupovine ličnih učila, knjiga, potrošnog materijala, fotokopiranja i sličnih tehničkih usluga, kao ni diplome i promocije. Pored toga, školarina ne pokriva troškove vannastavnih aktivnosti, niti smještaj, ishranu i prevoz studenata.

Može. Zahtjev za plaćanje školarine u ratama podnosi se zajedno sa prijavom za upis na studij.

Komunikolozi se bave javnim i masovnim komuniciranjem – odnosima s javnošću, novinarstvom, reklamom, organizacijskim komuniciranjem i menadžmentom, kao i međunarodnim komuniciranjem i diplomatijom.

Profesori engleskog jezika mogu da rade u školama, te da se bave prevođenjem i interkulturalnim komuniciranjem.

Dizajneri se bave vizuelnim oblikovanjem i komuniciranjem, kao i produkcijom.

Diplomci našeg koledža se zapošljavaju kao stručnjaci za odnose s javnošću, menadžeri, urednici, novinari, dizajneri, diplomatski službenici, publicisti i portparoli – na televiziji i radiju, u novinskim i izdavačkim kućama, agencijama za dizajn, agencijama za reklamu i odnose s javnošću, filmskim studijima, pozorištima, ministarstvima i drugim državnim i opštinskim službama, diplomatskim predstavništvima, javnim ustanovama, političkim strankama, nevladinim organizacijama, preduzećima i dioničkim društvima; a kao istraživači, nastavnici i profesori – u institutima i akademskim ustanovama.

Zapošljavanje nakon završenog studija zavisi, naravno, i od programa koji se pohađa i stručnog naziva koji studenti steknu na studiju.

Diplomci Koledža rade kao savjetnici ili saradnici u medijima, bankama, vladi, reklamnim agencijama, javnim ustanovama, preduzećima, stranim predstavništvima i organizacijama, u osnovnim i srednjim školama i visokoškolskim ustanovama. Neki naši diplomci pohađaju (a neki su već i završili) postdiplomske studije u zemlji i inostranstvu.

Na temelju dosadašnjih podataka o zapošljavanju diplomaca Koledža, u prvoj godini nakon završetka studija posao pronalazi oko 70% naših diplomaca.

Koledž nijednom kandidatu koji se upisuje na studij ne može garantovati da će se zaposliti kad završi studij.

Međutim, Koledž nastoji da nudi programe i uslove studija koji omogućavaju uspješno sticanje znanja iz oblasti koje su tražene. Programi i smjerovi koji se pohađaju na Koledžu nude široke mogućnosti zaposlenja u različitim sferama javnog i društvenog komuniciranja. Dodatno, mali broj studenata koji Koledž upisuje ne stvara samo optimalne uslove studija, nego i povećava mogućnost za zapošljavanje studenata koji završe studij. Isto tako, Koledž preporučuje svoje diplomce različitim preduzećima i organizacijama koje se obraćaju Koledžu za preporuke za kandidate za radna mjesta.

Ako pod teškim smatrate samo onaj studij u toku kog morate pamtiti na stotine stranica podataka koje ćete, na upit, saopštiti profesoru na ispitu, onda studij na Komunikološkom koledžu nije teži od studija na drugim ustanovama. Međutim, u većini drugih stvari, studij na Komunikološkom koledžu je zahtjevniji, posebno u obaveznom pohađanju nastave, izradi i predaji zadataka i ispunjavanju drugih nastavnih, akademskih i administrativnih obaveza.

Ukratko, zbog drugačijeg poimanja znanja, Koledž ima i drugačija mjerila uspješnosti sticanja znanja.

Pored toga, svi smo drugačiji. Neki, na primjer, vole da pišu i oblikuju poruke, a neki bi radili bilo šta drugo samo da ne moraju da napišu nekoliko rečenica, pa bi se moglo reći da je pisanje za njih „teško“. Studij na Komunikološkom koledžu, između ostalog, podrazumijeva rad na oblikovanju javnih poruka, njegovanje javnog izraza i korištenje različitih tehnika i metoda u javnom komuniciranju.

Komunikološki koledž nudi studij iz pojedinih oblasti po određenom programu i po specifičnim uslovima koji Vam omogućavaju i stimulišu Vas da steknete potrebno znanje u struci. Iako su oblast, program i uslovi koje Komunikološki koledž nudi jedinstveni i stimulativni za akademski rad, najviše od Vašeg rada i interesovanja zavisiće koliko će Vam studij biti težak. A „teret koji s voljom nosimo postaje lak“ (Platon).

Upis nije garancija završetka studija. Studij je program koji se odvija u uslovima koje Koledž nudi, a Vi prihvatate. Naravno, program i uslovi studija Vam omogućuju da steknete znanje za koje ćete dobiti diplomu, ali uspjeh najviše zavisi od Vašeg truda.

Komunikološki koledž Vam nudi studij iz određene oblasti po određenom programu i po specifičnim uslovima koji Vam omogućavaju i podstiču Vas da uspješno steknete svo potrebno znanje u struci. Iako su programi i obrazovni uslovi koje Komunikološki koledž nudi jedinstveni i podsticajni, ako ste vrijedni i zainteresovani, i studij na drugim visokoškolskim ustanovama Vam može pomoći u sticanju znanja u struci. Samo sticanje znanja najviše zavisi od Vašeg truda i motivacije.

Na temelju slobodne volje i ličnog izbora usluga po pravilima i uslovima koje Koledž nudi, budući student prilikom upisa na studij sa Koledžom zaključuje ugovor o studiju. U ugovoru se definišu sva prava i obaveze studenta i Koledža, u smislu ispunjavanja administrativnih i akademskih uslova pohađanja studija. Studenti imaju pravo da pohađaju studij i koriste usluge Koledža na osnovu tog ugovora. U toku trajanja ugovora, na ličnoj, diskrecionoj osnovi možete da se žalite Koledžu ako smatrate da vam je uskraćeno neko pravo iz ugovora ili da koristite druga pravna sredstva koja imate na raspolaganju, na osnovu ugovora, pravilnika o studiju, statuta Koledža i zakona.

Nepoznavanje, nerazumijevanje i ignorisanje pravila i procedura ili neobavještenost najčešće se ne može smatrati opravdanim razlogom za izuzeće od bilo kog pravila studija, statuta i zakona.

Međutim, Koledž studentima omogućava da se upoznaju sa svim pravilima i procedurama i blagovremeno oglašava akademske aktivnosti i rokove iz akademskog kalendara na oglasnim pločama, a studenti su dužni da se s njima upoznaju i da ih se pridržavaju. Iako osoblje akademske službe pomaže studentima da slijede pravila i procedure, odgovornost je na studentu da ih upozna i slijedi, kao i da poštuje rokove i ostale uslove studija.

Maskota Koledža je mrav. Mrav simbolizuje marljivost, sticanje znanja u okruženju akademske zajednice, te naučno-istraživački duh i traganje za smislom komuniciranja.

Zaštitne boje Koledža su plava, žuta i crvena.

Moto Koledža je „Pisanje se uči pisanjem“. Koledž povremeno koristi i parole „Jednaka prilika za sve“ i „Budi ono što jesi“.

Znak Koledža čine dva koncentrična kruga sa plavom pozadinom. U sredini unutrašnjeg kruga nalazi se pročelje stilizovanog antičkog hrama unutar kog je knjiga sa slovima grčkog alfabeta „КФ“. Između ivica manjeg i većeg kruga ispisan je latinicom naziv „Komunikološki koledž u Banjaluci“. U sredini prostora između dva kruga nalazi se rimski broj „MM“.

Najkraće, plava je jedna od zaštitnih boja Koledža. Hram i knjiga simbolizuju institucionalizovano obrazovanje, a grčka slova „КФ“ su oznaka jednog od najstarijih visokoškolskih udruženja, kao i početna slova prvog naziva Koledža (Komunikološki fakultet), ali i dio sadašnjeg naziva (Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci Kapa Fi/Banja Luka College of Communications Kappa Phi). Rimski broj „MM“ je godina osnivanja Koledža – dvijehiljadita. Cijeli znak sa različitim pismima, jezicima i obilježjima simbolizuje i istorijsko-kulturološko nasljeđe podneblja u kom Koledž djeluje, kao i orijentaciju, predmet i struku Koledža. Naravno, suštinska značenja znaka su ona koja studenti otkriju u toku svog studija na Koledžu.

Odora Koledža je svečana uniforma članova akademske zajednice Koledža. Nose je diplomci (diplomirani studenti) i nastavnici na godišnjoj akademiji Koledža, odnosno u toku promocija i dodjela pojedinih zvanja na Koledžu.

Odora diplomaca Komunikološkog koledža simbolizuje trenutak kada učenik postaje učitelj. Odora je izvorna kreacija Koledža, a utemeljena je na našoj narodnoj tradiciji i na međunarodnoj akademskoj tradiciji. Sastoji se od kape i ogrtača. Kapa je zasnovana na narodnoj kapi naših krajeva, nešto stilizovanoj i u bojama Koledža, kao i sa inicijalima КФ na desnoj strani. Satenski ogrtač je zasnovan na srednjovjekovnoj univerzitetskoj odori, sa stilizovanim rukavima i pojedinim drugim detaljima, u jednoj od boja Koledža.

Koledž je osnovan 21. avgusta 2000. godine pod nazivom Komunikološki fakultet u Banjaluci / Banja Luka College of Communications, a dosad je diplomiralo 348 studenata (do septembra 2018. godine).

Što čujem zaboravim, što učinim znam. (Kineska poslovica)

Jedna od specifičnih osobina studija na Koledžu jeste naša obrazovna paradigma koju, u najkraćim crtama, čine modularni nastavni planovi, nastava u malim grupama, i aktivno učenje – razgovor i praktičan rad.

Praktičan rad na Koledžu predstavlja način usvajanja podataka koji imaju iskustveno značenje. Kao što učenje novih riječi bez njihove upotrebe nema smisla, tako ni učenje podataka, pristupa i teorija bez njihove primjene u nekom životnom kontekstu nema smisla. Pošto znanje vidimo kao podatke u kontekstu, naš obrazovni moto je da se pisanje uči pisanjem (konkretno prije apstraktnog). Drugim riječima, pisanje možemo najbolje naučiti samim pisanjem. Pisanje se, dakle, uči pisanjem, a izučava čitanjem, razgovorom i preispitivanjem. Ovaj metod rada primjenjuje se na svim predmetima, a osnova je predmetnih modula praktičan rad (prr) i praktične vježbe (ppv).

Predmeti praktičnih vježbi na Koledžu su Pismeno komuniciranje I-IV, Engleski jezik I-VI, Drugi strani jezik I-II, Pisanje za medije I-IV, te Primijenjena informatika I-II.

Predmeti praktičnih vježbi zamišljeni su kao susret studenta sa stvarnim zadacima i problemima iz stručnog i istraživačkog rada. Na ovim časovima nema predavanja, nego se isključivo rade pismeni i drugi praktični zadaci. Pored toga, objašnjavaju se postavljeni zadaci, razmatraju se urađeni zadaci i razgovara se o zanimljivim tačkama i greškama u prethodnim zadacima. Kroz pisanje i izradu zadataka, te razgovor o zadacima, pored usvajanja znanja, razvija se i svijest o potrebi sticanja ili preispitivanja pojedinih stručnih i teorijskih znanja iz oblasti u daljem toku studija.

Kako iz predmeta praktičnih vježbi nema „klasične“ nastave, tako nema ni klasičnih ispita. Studenti rade veliki broj vježbi u toku semestra, koje nastavnici i saradnici ispravljaju, te vraćaju studentima da oni vide sugestije i eventualne greške – koje se na času dodatno pojasne uz ponuđena rješenja ili alternative.

Zvanična provjera znanja vrši se tako što se boduju vježbe koje student predaje u toku nastave iz predmeta. Konačna ocjena iz predmeta praktičnih vježbi je posljedica studentskog rada i saradnje studenta i nastavnika, a nikako nije razlog zbog kog studenti pišu radove.

Šta je zadatak nastavnika i studenta na predmetima praktičnih vježbi? Iako se iz pojedinih tema razlikuje način objašnjavanja i izrade zadataka, glavni zadatak nastavnika je da dobro postavi zadatak i objasni ciljeve zadatka, da motiviše studente da urade zadatak, da na času nadzire izradu zadataka, da redovno i blagovremeno pregleda zadatke, da inspiriše i vodi razgovor o rezultatima i problemima s kojima se studenti susreću pri izradi zadataka, te da, zajedno sa studentima, čita, gleda ili sluša odgovarajuće primjere iz komunikološke prakse i o njima raspravlja na času. A zadatak studenta je da redovno pohađa nastavu, pažljivo slijedi upute o izradi zadataka, da ozbiljno pristupa pisanju, izvedbi ili izradi svakog zadatka, da blagovremeno radi i predaje sve zadatke i da učestvuje u raspravi o različitim iskustvima izrade nastavnih zadataka.

Studij na Koledžu možete pohađati kao redovan studij ili kao vanredan studij. Obaveze iz studijskih programa su iste za sve načine studiranja, ali je drugačiji način ispunjavanja obaveze pohađanja studija.

Redovni studij se realizuje izvođenjem sedmične nastave na Koledžu iz predmeta studijskog programa u određenom semestru. Akademska obaveza za sve studente je redovno sedmično pohađanje nastave u toku semestra. Studenti redovno dolaze na časove, savjetuju se sa svojim predmetnim nastavnicima, ispunjavaju nastavne obaveze po utvrđenom rasporedu u toku semestra i, na kraju semestra, polažu ispite iz pojedinih predmeta svog studijskog programa. Pojedini oblici nastave na redovnom studiju mogu da se izvode i mentorski, ili kao učenje na daljinu.

Vanredni studij je oblikovan za osobe koje nisu u mogućnosti da svakodnevno ispunjavaju nastavne obaveze iz studijskog programa, nego to žele raditi periodično u toku semestra, odnosno školske godine. Nastava na vanrednom studiju realizuje se periodičnim pohađanjem nastave i konsultacija, mentorisanim izučavanjem nastavne materije, ispunjavanjem predispitnih nastavnih obaveza po utvrđenom rasporedu u toku semestra i polaganjem ispita na kraju semestra. Pohađanje nastave i ispunjavanje pojedinih nastavnih obaveza na vanrednom studiju vrši se preko portala za učenje na daljinu.

Prema zakonima o visokom obrazovanju u RS i BiH, univerzitet je ustanova koja može da izvodi studij i dodjeljuje zvanja prvog, drugog i trećeg ciklusa (bečelor/diplomirani, master i doktorat), dok visoka škola izvodi studij i dodjeljuje zvanja prvog ciklusa (bečelor/diplomirani). Zvanja koja dodjeljuju univerzitet i visoka škola na prvom ciklusu su ista i u RS su regulisana Zakonom o zvanjima.