Naš studij
Studij na Komunikološkom koledžu u Banjaluci zasnovan je na podsticajnom komuniciranju i aktivnom učenju u maloj grupi, u uslovima interaktivne akademske zajednice. Upravo ovakav pedagoški pristup čini naš studij jedinstvenim i drugačijim od studija na pojedinim drugim ustanovama.
Studij na Koledžu se organizuje na studijskim grupama, a nastava na studijskim grupama se odvija prema studijskim programima. Studijske grupe i studijski programi se obrazuju iz jedne ili više srodnih disciplina i subdisciplina.
Studijske grupe, programi i smjerovi
Koledž ima tri studijske grupe: Grupa za komunikologiju, Grupa za lingvistiku i interkulturalno komuniciranje i Grupa za scensku i primijenjenu umjetnost.
Na Grupi za komunikologiju izvodi se studijski program komunikologija sa smjerovima komunikologija sa 240 ECTS, te novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama sa po 180 ECTS.
Na Grupi za lingvistiku i interkulturalno komuniciranje izvodi se studijski program engleski jezik, sa četvorogodišnjim (240 ECTS) ili trogodišnjim smjerom (180 ECTS).
Studijski program dizajn je na Grupi za scensku i primijenjenu umjetnost i ima trogodišnje smjerove grafički dizajn, multimedijalni dizajn, modni dizajn i unutrašnji dizajn (po 180 ECTS).
Izučavanje savremenih komunikacijskih fenomena iziskuje specifične obrazovne uslove koji su neophodni za uspješnu realizaciju nastavnih ciljeva i ishoda prilagođenih zahtjevima novog komunikacijskog doba.
Komunikološki koledž u Banjaluci oblikuje takve uslove putem jedinstvene obrazovne paradigme, humanog radnog prostora i potrebnih učila i opreme.
Obrazovnu paradigmu Koledža čine tri međusobno uslovljena principa: male grupe, aktivno učenje i jedinstveni modularni nastavni planovi studijskih programa.
Male grupe
Malom grupom se obično smatra grupa od pet do petnaest studenata. Rad u malim grupama je dobar preduslov za uspješan duhovni razvoj i usvajanje znanja. Takav rad omogućava dovoljno vremena i prostora za aktivno učešće svih studenata u obrazovnom procesu, kao i za posvećenost nastavnika svakom studentu ponaosob. Nastavnici i saradnici na Komunikološkom koledžu znaju sve studente po imenu. U malim grupama svi se dobro upoznaju i ne zaziru od mišljenja drugih. Male grupe su preduslov i za postavljanje pitanja i plodotvoran razgovor. Stotinu ljudi teško može razgovarati.
Aktivno učenje
Aktivno učenje se realizuje kroz postavljanje pitanja i razgovor na času, primjenu i preispitivanje podataka, pisanje radova i drugi praktični i stručni rad.
Smatramo da – pored drugih korisnih vidova usvajanja znanja – vladajući nastavni metod na času treba da bude razgovor. Govor je koristan u upoznavanju sa nastavnom materijom, ali je razgovor nezamjenjiv u razumijevanju materije i stvaranju novog znanja. Jer se samo kroz razgovor mogu postavljati pitanja. Iako potičemo iz patrijarhalnog kulturnog okruženja, mi pripadamo i kulturi razgovora. Ovu kulturu težimo da oživimo i dalje razvijamo na Koledžu.
Razgovor se, dakle, ne nameće samo kao predmet izučavanja, nego i kao nastavni metod na Koledžu.
Za razgovor je neophodna i ravnopravnost. Samo ravnopravni mogu razgovarati bez straha od kazne za iznesena različita pitanja, mišljenja i stavove. Ravnopravnost, između ostalog, omogućavamo jednakim akademskim pravima studenata i nastavnika na Koledžu i jednakom primjenom pravila koja se na njih odnose. Ravnopravnost se, s druge strane, njeguje i razgovorom.
Kroz razgovor studenti imaju priliku da aktivno učestvuju u usvajanju znanja, da utiču na poboljšanje kvaliteta i toka nastave, da razvijaju slobodoumni kritički duh i budu sudionici razvoja naučne misli.
Praktičan rad na Koledžu predstavlja način usvajanja podataka koji imaju smisla. Kao što učenje riječi bez njihove upotrebe nema puno smisla, tako ni učenje podataka, metoda i teorija bez njihove primjene nema smisla. Usvajanje znanja kroz rad pretpostavlja i da pojedinačno i stvarno prethodi opštem i teorijskom.
Znanje, dakle, vidimo kao informaciju u izvornom kontekstu, kao razumijevanje pojave na koju se podatak odnosi. Takvo znanje je sposobnost da se razumiju pojave u njihovom okruženju, odnosno da se izazovu ili oblikuju različite pojave u stvarnom svijetu. Takvo znanje znači i slobodu duha. Ono odgovara i na šta i na kako.
Trudimo se da duh praktičnog rada bude prisutan u svim predmetima na Koledžu. Jer, insistiranje na pukom pamćenju podataka odvojenih od njihovog konteksta za nas predstavlja duhovno ropstvo – zatupljivanje, obmanjivanje i zlostavljanje.
Konačno, smatramo da znanje nije apsolutna i nepromjenjiva kategorija, pa naši stavovi, isto tako, ne bi trebalo da budu isključivi. Na primjer, razumijevanje neke teorije ne znači i prihvatanje ili neprihvatanje te teorije. Ali, da bismo nešto mogli, u akademskom smislu, prihvatiti ili odbaciti, moramo to prvo upoznati i razumjeti.
Vrednovanje i ocjenjivanje studentskog rada vrši se anonimno. Studenti u svojim radovima i na ispitima koriste samo studentske brojeve, tako da nastavnici ne znaju čije radove pregledaju.
Modularni nastavni planovi
Modularni nastavni planovi zasnovani su na višegodišnjem nastavno-naučnom iskustvu i odabranim pedagoškim pristupima. Planovi se izvode iz našeg modularnog sistema i predstavljaju fleksibilan akademski okvir koji na jedinstven način uvodi studenta u predmet studija i istovremeno ga osposobljava za profesionalan rad u svojoj oblasti.
Pored toga, naši planovi zadovoljavaju evropske akademske standarde (predmeti se izražavaju evropskim sistemom za prenos bodova – ECTS), opseg predmeta studija, Zakon o visokom obrazovanju, te potrebe društvene zajednice za stručnjacima koji se školuju na Koledžu.
Nastavni planovi se sastoje od predmetnih modula, a predmeti u nastavnom planu predstavljaju realizaciju predmetnih modula.
Bez obzira na smjer koji biraju, svi studenti Koledža pohađaju zajedničke komunikološke osnove, odnosno predmete iz nekoliko ključnih oblasti koje predstavljaju praktične i teorijske osnove društvenog komuniciranja i akademskog obrazovanja neophodnog za rad i život u savremenom svijetu.
I zbog izvornog modularnog sistema i zajedničkog komunikološkog iskustva koje stiču svi studenti Koledža, naš studij je jedinstven i drugačiji od studija istih tema ili studijskih programa na drugim visokoškolskim ustanovama. S druge strane, naši predmeti su standardizovani i izražavaju se evropskim bodovnim sistemom, pa se stoga mogu prenositi na visokoškolske ustanove širom svijeta.
Na Komunikološkom koledžu u Banjaluci izvodi se akademski studij prvog ciklusa (nekadašnji osnovni studij). Prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija (bachelor) ili ekvivalenta, stečenog nakon tri ili četiri godine studija poslije sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se po evropskom sistemu za prenos bodova (ECTS) vrednuje sa 180, odnosno sa 240 bodova. Zvanja koja se stiču na našim studijskim programima možete pronaći u opisima studijskih programa.
Studij na Koledžu možete pohađati kao redovni studij ili kao vanredni studij. Obaveze iz studijskih programa su iste za sve načine studiranja, ali je drugačiji način ispunjavanja obaveze pohađanja studija.
Redovni studij
Redovni studij se realizuje izvođenjem sedmične nastave na Koledžu iz predmeta studijskog programa u određenom semestru.
Akademska obaveza za sve studente je redovno sedmično pohađanje nastave u toku semestra. Studenti svakodnevno dolaze na časove, savjetuju se sa svojim predmetnim nastavnicima, ispunjavaju nastavne obaveze po utvrđenom rasporedu u toku semestra i, na kraju semestra, polažu ispite iz pojedinih predmeta svog studijskog programa.
Nastava na Koledžu je osnova akademskog rada i podređene su joj sve ostale aktivnosti. Oblici nastave koji se izvode na Koledžu su akademske rasprave, predavanja, vježbe, konsultacije, te mentorski, praktičan i samostalan rad. Nastava se izvodi u kabinetima za nastavu i laboratorijama, a određeni vidovi nastave se nekad izvode i van Koledža. Nastava se izvodi po zvaničnom akademskom kalendaru i rasporedu časova i konsultacija.
Vanredni studij
Vanredni studij je oblikovan za osobe koje nisu u mogućnosti da svakodnevno ispunjavaju nastavne obaveze iz studijskog programa, nego to žele raditi periodično u toku semestra, odnosno školske godine. Stoga se ovaj studij izvodi i studenti svoje obaveze ispunjavaju drugačije od studenata redovnog studija.
I vanredni studij se izvodi u skladu sa obrazovnom paradigmom Koledža, te su i nastavni zahtjevi, ciljevi i ishodi studijskih programa jednaki onim na redovnom studiju. Trajanje i tok studija, kao i akademske i administrativne obaveze i uslovi isti su za vanredne kao i za redovne studente, osim što vanredni studenti ne pohađaju redovnu sedmičnu nastavu.
Nastava na vanrednom studiju realizuje se periodičnim pohađanjem nastave i konsultacija, mentorisanim izučavanjem nastavne materije, ispunjavanjem predispitnih nastavnih obaveza po utvrđenom rasporedu u toku semestra i polaganjem ispita na kraju semestra. Pohađanje nastave i ispunjavanje pojedinih nastavnih obaveza na vanrednom studiju vrši se preko portala za učenje na daljinu.
Budući da je utemeljen i na samostalnom ispunjavanju nastavnih obaveza, vanredni studij od studenta zahtijeva intenzivan samostalni rad u toku semestra, odgovoran pristup prema ispunjavanju predmetnih obaveza u datim rokovima i posvećenost predmetu studija.
S druge strane, ispunjavanje administrativnih obaveza na vanrednom studiju je prilagođeno studentu. Upisi u semestar i prijave predmeta i ispita mogu se vršiti bez dolaska na Koledž. Sve informacije o studiju i predmetne programe studenti mogu dobiti elektronskom poštom, odnosno pronaći na sajtu.
Učenje na daljinu
Nastava na vanrednom studiju izvodi se kao učenje na daljinu. Učenje na daljinu se realizuje pohađanjem nastave putem interneta, odnosno mentorisanim izučavanjem nastavne materije, konsultativnim razgovorima, ispunjavanjem nastavnih obaveza po utvrđenom rasporedu u toku semestra i polaganjem ispita na kraju semestra.
Učenje na daljinu realizuje uz pomoć programa za izvođenje obrazovnog procesa koji, između ostalog, omogućava postavljanje i preuzimanje predavanja, odnosno nastavnih materijala (tekstualnih, zvučnih i vizuelnih); zadavanje vježbi, zadataka i drugih radova koji odgovaraju zahtjevima tema iz nastavnog programa predmeta; predaju urađenih zadataka i radova; bodovanje i ocjenjivanje zadataka i radova, odnosno testiranje poznavanja dijela materije; praćenje redovnog i blagovremenog ispunjavanja nastavnih obaveza i nadzor rada studenta; komunikaciju između nastavnika i studenata na predmetu (el. poštu, forum i razgovor); izvještaje o aktivnostima studenta, analizu podataka, te niz drugih administrativnih poslova.
Za izvođenje učenja na daljinu Koledž još od 2007. godine koristi program „Mudl“, koji je jedan od najkorištenijih programa na svijetu za učenje na daljinu, sa oko 100 miliona korisnika.
Da biste se upoznali s radom i korištenjem programa Moodle, preporučujemo vam da prvo pogledate kratko predstavljanje Moodle-a, a ako vas zanima kako se Moodle koristi na predmetu, pogledajte prikaz njegovih osnovnih alatki na primjeru jednog predmeta. Ako želite, možemo vam, na vaš zahtjev, omogućiti i privremeni pristup nekom od naših predmeta.
Da li je vanredni studij za mene?
Da biste mogli da ugodno i uspješno pohađate naš vanredni studij, potrebno je da:
– dobro poznajete pojedine programe za pregledanje i komuniciranje putem interneta (dobro znanje pretraživanja stranica, postavljanja i preuzimanja pisanih i slikovnih sadržaja, komuniciranja putem el. pošte i foruma),
– imate stalni pristup internetu,
– imate dovoljno vremena za ispunjavanje obaveza na studiju i dobru organizaciju vremena (na osnovu dosadašnjeg iskustva, studentima koji pohađaju predmete sa 30 ECTS u semestru u prosjeku je za ispunjavanje obaveza na studiju potrebno 3-4 sata dnevno, odnosno oko 20 sati sedmično tokom školske godine)
– želite da se posvetite studiju,
– sposobni ste da samostalno čitate i tumačite stručne tekstove i pišete radove na visokoškolskom nivou,
– za pojedine studije već imate određeni nivo znanja. Na primjer, za vanredni studij engleskog jezika, morate posjedovati znanje koje najmanje odgovara nivou B2 Zajedničkog evropskog jezičkog poredbenog okvira.
Naravno, čak i ako u potpunosti ne ispunjavate navedene uslove, vi se i dalje možete prijaviti za upis, ali morate imati na umu da će vam studij u tom slučaju u početku biti otežan, odnosno da trebate ispuniti navedene uslove i usavršiti pojedine sposobnosti i znanja tokom prve godine studija.
Na Koledžu se bavimo akademskim izučavanjem ključnih oblasti društvenog komuniciranja u vremenu u kome živimo.
S jedne strane, demokratsko društvo zahtijeva specifične komunikativne odnose između građana i medija, te između građana i državnih i javnih ustanova i službi. S druge strane, tržišno društvo nameće određene komunikativne veze i obaveze između kupaca i potrošača, odnosno između davalaca i korisnika usluga. Stoga su komunikacijski metodi – novinarstvo, odnosi s javnošću i reklama – jedna od ključnih tematskih cjelina našeg komunikološkog programa.
Druga oblast koja se izučava na Koledžu su struktura i oblikovanje komunikacijskih kodova i poruka: jezik, govor, pisanje, dizajn i publikovanje.
Nalazimo se u dobu nove komunikacijske revolucije. Internet je zauvijek promijenio naš pogled na svijet. Podaci za kojima smo nekad tragali godinama sad su nam nadomak ruke. Čitamo elektronske stranice na hiljade kilometara daleko od nas, gledamo filmove i televiziju i slušamo muziku na računaru ili telefonu – u našem dobu je došlo do stapanja starih i novih medija. Zato je digitalno komuniciranje i dizajn još jedna važna oblast koja se izučava na Koledžu.
Kako su komunikološka znanja i vještine ključni u procesu donošenja odluka i upravljanju savremenim preduzećima i organizacijama, jedna od tematskih cjelina na Koledžu je i organizacijsko komuniciranje i menadžment.
Konačno, priroda novih medija i život u doba globalizacije stvaraju i zahtijevaju i izučavanje socioloških i kulturoloških komunikativnih pojava, problema i tema, kao i metode i načine uspješnog interpersonalnog, interkulturalnog i međunarodnog komuniciranja. Naši studenti i nastavnici postavljaju pitanja i traže odgovore i u ovoj oblasti.
Navedene teme izučavaju se u okviru odgovarajućih studijskih programa na Koledžu.
Komunikologija je društvena nauka čiji su predmet izučavanja, u najširem smislu, poruke koje ljudi upućuju jedni drugima. Komunikologija ima korijene u antičkoj filozofiji i retorici, kao i u savremenim društvenim naukama poput psihologije, lingvistike i sociologije. Pored toga, komunikološke teme su bliske i prožimaju se i sa kulturološkim studijama. Komunikologija se izučava i pod nazivima komunikacijske studije i medijske studije.
Teorijsko-istraživačko i stručno polje savremene komunikologije je raznoliko i izrazito interdisciplinarno.
Komunikologija se najčešće dijeli i izučava iz sljedećih oblasti i podoblasti: interpersonalno komuniciranje, komuniciranje u malim grupama, jezik i značenje, komunikacijski mediji i tehnologije, organizacijsko komuniciranje, zdravstveno komuniciranje, međunarodno i interkulturalno komuniciranje, obrazovno komuniciranje, javno komuniciranje i govorništvo i masovno komuniciranje (Rubin, R. B., Rubin, A. M., Haridakis, P. M., i Piele, L. J. (2010). Communication research: Strategies and sources (7. izd.). Boston, MA: Wadsworth, str. 5-7).
Na Komunikološkom koledžu u Banjaluci komunikologija se izučava iz sljedećih podoblasti i tema: 1) jezik i komunikacijski kodovi (govorno, vizuelno i neverbalno komuniciranje) 2) komunikacijski mediji (štampa, radio, televizija, novi mediji) 3) komunikacijski metodi (novinarstvo, odnosi s javnošću, reklama) 4) komunikacijske tehnike (pisanje, fotografija, grafičko oblikovanje, montaža, itd) 5) komunikacijski nivoi (interpersonalno, komuniciranje u malim grupama, masovno komuniciranje) 6) komunikacijski vidovi (organizacijsko, političko, obrazovno, zdravstveno komuniciranje, itd) 7) teorija komuniciranja, 8) kulturološke studije, i 9) opšte osnove i interdisciplinarne oblasti, poput psihologije, prava, ekonomije i menadžmenta.
Čime se bave komunikolozi?
Komunikolozi se bave javnim i masovnim komuniciranjem – odnosima s javnošću, novinarstvom, reklamom, organizacijskim komuniciranjem i menadžmentom, kao i međunarodnim komuniciranjem i diplomatijom.
Komunikolog je, dakle, stručnjak za javno komuniciranje u savremenom društvu. Komunikolozi se, naravno, bave i problemima interpersonalnog i interkulturalnog komuniciranja, kao i teorijom komuniciranja i kulturološkim studijama.
Studenti koji pohađaju pojedine druge studijske programe na Komunikološkom koledžu bave se i grafičkim dizajnom, te lingvistikom, stranim jezicima i interkulturalnim komuniciranjem.
Gdje se zapošljavaju komunikolozi?
Komunikološka zanimanja su među najtraženijim i najpopularnijim u svijetu. U SAD, na primjer, studij komunikologije je na koledžima i univerzitetima među deset najpopularnijih studija, a u Velikoj Britaniji diplomirani komunikolozi najbrže dobijaju posao. Zanimljivo je da su brojni poznati glumci, političari i druge javne ličnosti u SAD završili su studij komunikologije.
Komunikolozi se zapošljavaju na televiziji i radiju, u novinskim i izdavačkim kućama, filmskim studijima, pozorištima, agencijama za dizajn, agencijama za reklamu i odnose s javnošću, ministarstvima i drugim državnim i javnim službama, diplomatskim predstavništvima, kulturnim ustanovama, školama, visokoškolskim ustanovama, institutima, političkim strankama, preduzećima i nevladinim organizacijama.
